Dana 26. siječnja 2024. godine u prostorijama Općine Ljubešćica održana je redovna Izvještajna godišnja Skupština Podružnice Strukovne udruge kriminalista za Varaždinsku županiju, na kojoj su prema Dnevnom redu, radna tijela Podružnice podnijela izviješće o radu članstva za prethodni period, a što su članovi Skupštine jednoglasno usvojili. U nastavku Skupštine gospodin Ivica Matošić, predsjednik Podružnice članovima je izložio prijedlog Plana rada za 2024. godinu, koji je nakon rasprave jednoglasno usvojen.
Nakon završene redovne Izvještajne skupštine održan je Stručni skup -Okrugli stol s okvirnom temom „Stajališta viših i nadnacionalnih sudova o učinkovitosti istrage“.
Pozivno predavanje, kao prvi uvodničar u temu održao je gospodin Tomislav Brđanović županijski sudac i predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Varaždinu. Na primjerima analize slučajeva (“case study”) i konkretnih presuda Europskog suda za ljudska prava predmeta iz Republike Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja ukazao je na greške tijela postupka (policija, državno odvjetništvo, sudovi) zbog kojih je presuđeno da se radilo o neučinkovitoj istrazi.
Pozivno predavanje, kao drugi uvodničar u temu održao je gospodin Davor Solomun, profesor Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti, i predsjednik Nadzornog odbora Strukovne udruge kriminalista, s temom: „Temeljna prava – sigurnosni i kriminalistički aspekti“ kojom je prikazao odnos koncepta ljudske sigurnosti (human security) i temeljnih prava, kao orijentacije politike nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske te statistički i analitički obradio presude Europskog suda za ljudska prava s posebnim osvrtom na kriminalističku znanstvenu interdisciplinarnost i učinkovitost istrage.
Nastavno na uvodna predavanja, svoj doprinos uvodnom dijelu dali su gospodin Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista, gospođa Nataša Vugrek, prva zamjenica u Općinskom državnom odvjetništvu Varaždin, gospođa Sandra Karabegović, voditeljica Službe kriminalističke policije Policijske uprave varaždinske, gosp. Krunoslav Patača, predsjednik podružnice Strukovne udruge kriminalista za Osječko – baranjsku županiju te Tomislav Milković, predsjednik podružnice Strukovne udruge kriminalista za primorsko- goransku županiju.
Nakon rasprave svih sudionika Okruglog stola doneseni su sljedeći zaključci:
1. Zbog nedostatka kadrovskih i materijalnih resursa u državnom odvjetništvu i kriminalističkoj policiji ponekad prevladava „načelo ekonomičnosti postupka“ koje idu na štetu „načela istine, potpunosti i pravodobnosti“. Kriminalisti ali i svi drugi sudionici istrage, sukladno načelima kriminalistike, dužni su objektivno i s jednakom pozornošću utvrđivati sve činjenice koje idu u prilog optužnici, ali i koje idu u prilog osumnjičeniku i optuženiku. Presude Europskog suda za ljudska prava (analize slučajeva učinkovitosti istrage) pokazuju da to nije uvijek tako.
1.1. Jedno od mogućih rješenja je preraspodjela djelokruga poslova u pred istražnom postupku izmjenom Zakona o kaznenom postupku.
2. Politika nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj fokus stavlja na individualnu sigurnost i dobrobit svakog čovjeka-pojedinca u društvu, a Europski sud za ljudska prava, nad nacionalni je jamac institucionalnog poštivanja ljudskih prava, koji ne ocjenjuje i ne može mijenjati ishod postupka, već činjenicu jesu li sva državna tijela poštivala procedure i poduzela sve iz svojih nadležnosti. Policija i policijski službenici kriminalisti okosnica su javne sigurnosti i zaštite građana, ali osjeća se pomanjkanje njihovog profesionalnog entuzijazma. Uočava se dojam postojanja trenda potenciranja i nekritičkog prenaglašavanja tzv. „metodoloških pristupa“ u njihovim postupanjima, zbog kojih su često izvrgnuti disciplinskim pa i kaznenim progonima iako je razvidno da inkriminirane radnje nemaju tu težinu i vjerojatno su rješive na puno nižim razinama sustava profesionalne odgovornosti.
2.1. Predlaže se zaustaviti ovaj trend i promijeniti sadašnju praksu po kojoj se policijske službenike nekritički i neselektivno izlaže disciplinskim, prekršajnim i kaznenim postupcima, uz obvezno udaljenje iz službe i određivanje istražnog zatvora, što se redovito dodatno potiče putem sredstava javnog priopćavanja, izazivajući fabriciranje svojevrsnih medijskih “ekskluziva i spektakala”.
Po završetku Okruglog stola svečano je u počasno članstvo strukovne udruge kriminalista primljen gospodin Darko Kišićek. Sudionike Izvještajne skupštine i Okruglog stola pozdravili su gospodin Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa i saborski zastupnik te gospodin Nenad Horvatić, načelnik Općine Ljubešćica, koji su tom prigodom zaželjeli uspješan rad i zahvalili svim kriminalistima na svakodnevnom, predanom radu na sigurnosti naših građana i našeg društva.
Nastavno na uvodna predavanja, svoj doprinos uvodnom dijelu dali su gospodin Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista, gospođa Nataša Vugrek, prva zamjenica u Općinskom državnom odvjetništvu Varaždin, gospođa Sandra Karabegović, voditeljica Službe kriminalističke policije Policijske uprave varaždinske, gosp. Krunoslav Patača, predsjednik podružnice Strukovne udruge kriminalista za Osječko – baranjsku županiju te Tomislav Milković, predsjednik podružnice Strukovne udruge kriminalista za primorsko- goransku županiju.
Nakon rasprave svih sudionika Okruglog stola doneseni su sljedeći zaključci:
1. Zbog nedostatka kadrovskih i materijalnih resursa u državnom odvjetništvu i kriminalističkoj policiji ponekad prevladava „načelo ekonomičnosti postupka“ koje idu na štetu „načela istine, potpunosti i pravodobnosti“. Kriminalisti ali i svi drugi sudionici istrage, sukladno načelima kriminalistike, dužni su objektivno i s jednakom pozornošću utvrđivati sve činjenice koje idu u prilog optužnici, ali i koje idu u prilog osumnjičeniku i optuženiku. Presude Europskog suda za ljudska prava (analize slučajeva učinkovitosti istrage) pokazuju da to nije uvijek tako.
1.1. Jedno od mogućih rješenja je preraspodjela djelokruga poslova u pred istražnom postupku izmjenom Zakona o kaznenom postupku.
2. Politika nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj fokus stavlja na individualnu sigurnost i dobrobit svakog čovjeka-pojedinca u društvu, a Europski sud za ljudska prava, nad nacionalni je jamac institucionalnog poštivanja ljudskih prava, koji ne ocjenjuje i ne može mijenjati ishod postupka, već činjenicu jesu li sva državna tijela poštivala procedure i poduzela sve iz svojih nadležnosti. Policija i policijski službenici kriminalisti okosnica su javne sigurnosti i zaštite građana, ali osjeća se pomanjkanje njihovog profesionalnog entuzijazma. Uočava se dojam postojanja trenda potenciranja i nekritičkog prenaglašavanja tzv. „metodoloških pristupa“ u njihovim postupanjima, zbog kojih su često izvrgnuti disciplinskim pa i kaznenim progonima iako je razvidno da inkriminirane radnje nemaju tu težinu i vjerojatno su rješive na puno nižim razinama sustava profesionalne odgovornosti.
2.1. Predlaže se zaustaviti ovaj trend i promijeniti sadašnju praksu po kojoj se policijske službenike nekritički i neselektivno izlaže disciplinskim, prekršajnim i kaznenim postupcima, uz obvezno udaljenje iz službe i određivanje istražnog zatvora, što se redovito dodatno potiče putem sredstava javnog priopćavanja, izazivajući fabriciranje svojevrsnih medijskih “ekskluziva i spektakala”.
Po završetku Okruglog stola svečano je u počasno članstvo strukovne udruge kriminalista primljen gospodin Darko Kišićek. Sudionike Izvještajne skupštine i Okruglog stola pozdravili su gospodin Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa i saborski zastupnik te gospodin Nenad Horvatić, načelnik Općine Ljubešćica, koji su tom prigodom zaželjeli uspješan rad i zahvalili svim kriminalistima na svakodnevnom, predanom radu na sigurnosti naših građana i našeg društva.
Galerija (5 slika)
