STRUKOVNA UDRUGA KRIMINALISTA

Sjedište: Avenija Gojka Šuška 1, 10040 Zagreb
E-mail:krimudruga@gmail.com
IBAN: HR5423600001101791164

Izlaganje predsjednika strukovne Udruge kriminalista RH prof. dr. sc. Duška Modly-a


Objavljeno: 01.06.2007.

Uvodno izlaganje predsjednika strukovne Udruge kriminalista RH prof. dr. sc. Duška Modly-a na godišnjoj skupštini Udruge održanoj 25.05.2007. godine.

Neke smjernice za budući rad strukovne udruge kriminalista:



1. Treba raditi na tome da putovi do istine (dokazi) budu zakoniti, stručni, profesionalni i časni. Riječ je o moralnom i humanističkom karakteru puta do istine. Još od 1947. godine veliki francuski pravnik i sudac F. Gorphe je rekao: «Pravdi su potrebni sigurni dokazi . Rečeno traži daljnje usavršavanje radnog i moralnog lika kriminalista kroz deontološka pravila kriminalističke profesije i ljudskih prava. Navedeno traži na strani kriminalista bogatstvo duha, znanje i razum, a ne skromnost. Navedeno traži da ustroj policije počiva na časti i integritetu. Traži se policijski profesionalni integritet.

2. Treba raditi na daljnjem razvoju i unapređenju postupka zvanog kriminalističke procedure, na taktičko-tehničkom i organizacijskom planu i deontologiji kriminalista. Kriminalisti se moraju upitati: Da li je nešto moralno, ako se ne odnosi na sve jednako? Osobna osveta treba biti strana kriminalistima, Svatko zaslužuje pravdu. Pri tome kriminalisti ne smiju nastupati cum imperio (snagom vlasti, autoriteta), nego cum imperio scientiae (nego snagom znanja). U svezi s navedenim stalno treba imati u vidu riječi koje je njegova uzoritost kardinal dr. Franjo Kuharić 1993. godine prilikom otvaranje crkvice Sv. Mihaela u policijskoj Akademiji uputio redarstvenicima: «Svi su ljudi pred Bogom jednaki, a trebaju biti i pred zakonom, jer nepravda viče do Boga! . Uz ostalo, to za kriminaliste znači ukoliko je netko ušao u kažnjivu zonu samim tim ne gubi svoja ljudska prava i dostojanstvo. On mora ostati subjekt postupka s ograničenjima koja predviđaju pravni propisi.

3. Treba nastaviti s upotpunjavanjem i obogaćivanjem sadržaja teorije dokaza kazneno-procesne znanosti sa sadržajima dokazne teorije kriminalističke znanosti, osobito na području korištenja materijalnih dokaza. Treba nastaviti raditi na jačem integriranju teorijskih i praktičnih postulata kriminalističke znanosti u istorodne ili srodne znanosti.

4. «Tehnici kriminalaca treba suprotstaviti tzv. «tehniku kriminalista . Treba imati u vidu da tzv. «subjektivna tehnika (personalni resursi) igraju veću ulogu od «objektivne tehnike . Pri tome posebnu pozornost treba posvetiti kriminalističkom menagementu.

5. Stalno treba raditi na izbjegavanju štetnog utjecaja predrasuda, običaja, tradicije, kulturnih i drugih faktora na području kriminalističkih procedura.

6. Treba nastaviti s razvojem i usavršavanjem kriminalističke prevencije i institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika obrazovanja i obuke kriminalista. Obrazovanje i obuka kriminalista moraju imati takvu matricu koja daje sustavni i kontinuirani karakter obrazovanja i obuke. Posebno treba naglasak staviti na obrazovanje i obuku u obliku timskog rada, koji je danas imperativ u borbi s opasnim i složenim oblicima kriminaliteta. Pri tome treba imati u vidu da timski rad rezultira efektom karavane, tj. da se karavana kreće brzinom najsporijeg sudionika u karavani. Time figurativno možemo prikazati kao lanac, a poznato je da lanac puca na najslabijoj karici, Zato je pogrešno u tim uključivati kriminaliste različitih znanja i sposobnosti.

7. Ne smiju se nekritički prihvaćati prijedlozi i rješenja iz drugih zemalja, jer nisu svaki puta najbolji niti kompatibilni s našim pravnim sustavom, običajima, tradicijom itd.

8. Treba smanjiti broj amatera kojih ima u svakoj struci!
9. Treba raditi na tome da se smanji ili spriječi relativiziranje i banaliziranje nekih oblika kaznenih djela, koji puta do apsurda. Zašto se npr. za neke osobe koje u policiji imaju podebeli dosije koristi naziv «kontroverzni poslovni čovjek , u sredstvima javnog informiranja?

10. U okviru kriminalističkih procedura treba raditi po tzv. P-5 sustavu, koji čine: 1. prosecution (optuživanje), protection (zaštita), 3. prevention (prevencija), 4. partnership (partnerstvo) i 5. participation (učešće u nečem).

11. Probleme koji se postavljaju pred kriminaliste treba jasno definirati, jer je u protivnom nemoguće pristupiti njihovom rješavanju, Pri tome treba imati u vidu pravila A. Einstein-a: 1. radi bez konfuzije (zbrke), 2. kloni se nesklada, napravi harmoniju i 3. u sredini teškoća nađi izlaz.


12. Treba imati u vidu da zakonski i podzakonski propisi mogu biti pravno-tehnički i sadržajno dobro oblikovani, ali da istovremeno nisu dovoljno fleksibilni i primjenjivi u praksi. Zbog toga koji puta nisu prihvaćeni ni od javnosti ni od kriminalista. Došlo je vrijeme da se ozbiljnije konzultiraju oni koji propise primjenjuju!

13. Treba nastaviti s razvojem kriminalističke prevencije, koja uz ostalo daje i subjektivni osjećaj sigurnosti građanima i pravnim osobama.

14. Treba poboljšati i intenzivirati suradnju s državnim odvjetništvima, sudovima, zdravstvenim i drugim ustanovama s kojima po prirodi posla kriminalisti svakodnevno surađuju.

15. Treba raditi na daljnjem usavršavanju jezika kriminalističke struke (postupka language of the criminalistics proceeding), itd.