STRUKOVNA UDRUGA KRIMINALISTA

Sjedište: Avenija Gojka Šuška 1, 10040 Zagreb
E-mail:krimudruga@gmail.com
IBAN: HR5423600001101791164

Kazneno pravna zaštita policijskih službenika


Objavljeno: 04.02.2015.

Dana 03.veljače 2015. godine u Ministarstvu unutarnjih poslova izaslanstvo Strukovne udruge kriminalista na čelu s predsjednikom prof.dr.sc. Duškom Modlym, zamjenikom predsjednika Darkom Majstorovićem i predsjednikom Izvršnog odbora Davorom Posilovićem univ.spec.crim. te prof.dr.sc. Davorom Derenčinovićem uglednim profesorom Pravnog fakulteta u Zagrebu i našim počasnim članom, održalo je radni sastanak sa zamjenikom ministra gosp. Evelinom Tonkovićem na temu kaznenopravne zaštite policijskih službenika u primjeni policijskih ovlasti. Sastanku je prethodilo pismo namjere koje prenosimo u cijelosti.

Poštovani zamjeniče ministra Tonkoviću,
tijekom 2012. godine općim pozivom obratili ste se svim policijskim službenicima Ministarstva da se obrate sa svojim prijedlozima u pogledu trenutno nezadovoljavajućeg stanja u svezi kaznenopravne zaštite policijskih službenika kod zakonite primjene policijskih ovlasti, a posebno uporabe sredstava prisile.

U međuvremenu, osim „dobre volje“ glede tog pitanja, do danas nije učinjeno ništa, a svjedoci smo da su naši policijski službenici možda više nego ikada ranije izloženi mogućnosti kaznenog progona i onda kada je Državno odvjetništvo sukladno odredbi čl. 55. Zakona o kaznenom postupku odbacilo kaznenu prijavu zbog nepostojanja osnove sumnje na učin kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima u čl. 98. st.6. propisuje da „kad su sredstva prisile uporabljena na način propisan zakonom, isključena je odgovornost policijskog službenika koji ih je uporabio“. Međutim, ta odredba Zakona irelevantna je u kaznenom postupku (budući da važeći materijalni propisi ne poznaju isključivanje protupravnosti kaznenog djela ukoliko se radi o zakonito primijenjenoj ovlasti policijskog službenika).

Raspolažemo konkretnim saznanjima o postupku koji je u tijeku u kojem je višestruko evidentirani počinitelj kaznenih djela, nakon što je sukladno članku 55. Zakona o kaznenom postupku preuzeo kazneni progon u svojstvu oštećenika kao tužitelj, samostalno inicirao ispitivanje policijskih službenika u svojstvu okrivljenika tereteći ih za počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl.177. st. 2. Kaznenog zakona, što mu je bilo i odobreno, te je čak tome bio i nazočan, neovisno tome što su primijenjene policijske ovlasti - uporaba sredstava prisile, ocijenjene zakonitim i opravdanim od strane načelnika Policijske uprave.

Tijekom ovog privatnog kaznenog progona predmetni je zatražio poduzimanje dokazne radnje ispitivanja okrivljenika (policijskih službenika), a što je na zahtjev suca istrage provedeno, i to na način da je provedba te dokazne radnje naložena policiji, odnosno istražitelju-policijskom službeniku(?!) a ne istražitelju-državnom odvjetniku što bi, ako ništa drugo. bilo primjerenije. Predmetno najbolje oslikava apsurdnost sustava i apsolutno nepostojeću „kaznenopravnu zaštitu“ naših policijskih službenika koji su, dakle, prepušteni sami sebi. Ovo je samo jedan od primjera koji oslikava svu kompleksnost pa i apsurdnost situacije u kojoj se gotovo svakodnevno nalaze svi naši policijski službenici onog trenutka kada se odluče primijeniti sredstvo prisile.
Činjenicu da se policijskog službenika ispituje kao okrivljenika za postupanje koje je ocijenjeno opravdanim i zakonitim, u postupku koje je Državno odvjetništvo odbacilo zbog nedostatka osnova za progon, smatramo ponižavajućom za status policijskog službenika i demotivirajućom za daljnji rad. Također, obvezu policijskog službenika da pred višestruko evidentiranim počiniteljem kaznenih djela odgovara na osobna i obiteljska pitanja, smatramo ugrožavajućom po sigurnost njega i njegove obitelji. Smatramo da bi se policijski službenik trebao u takvom slučaju predstaviti i biti evidentiran u svim zapisnicima samo imenom i prezimenom.

Na konkretnom primjeru razvidno je da je potrebno i inicirati stvaranje potrebnih zakonskih uvjeta da se identitet policijskog službenika koji je opravdano i zakonito uporabio sredstava prisile, odnosno primijenio policijske ovlasti, prije svega zaštiti u postupcima kad progon preuzima oštećenik kao tužitelj. Uvažavajući i unatoč članku 115. Zakona o policiji kojim je propisano da „za štetu koju policijski službenik počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti”, ta odredba je u kontradikciji s odredbom članka 98. st. 6. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

Međutim, kao cjelovito rješenje ove problematike je u Zakonu o policiji nužno i neophodno normirati odredbe koje bi spriječile pokretanje kaznenog, prekršajnog ili parničnog postupka od strane privatnih tužitelja u svim situacijama kada je Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdilo, a Državno odvjetništvo potvrdilo da je sporni događaj posljedica zakonitog korištenja policijskih ovlasti.
 

Načelno, takvim zakonskim odredbama trebalo bi se propisati:
- da privatni tužitelj bilo koji od spomenuta tri postupka NE MOŽE pokrenuti bez suglasnosti Državnog odvjetništva,
- da Državno odvjetništvo svoju odluku mora donijeti u određenom (relativno kratkom) roku,
- da odluci Državnog odvjetništva MORA prethoditi neobvezujuće mišljenje ministra unutarnjih poslova,
- da u slučaju ako Državno odvjetništvo da suglasnost za vođenje postupka, a da je mišljenje ministra unutarnjih poslova suprotno, policijski službenik ima pravo na besplatnu pravnu pomoć o trošku Ministarstva unutarnjih poslova,
- da u slučaju ako Državno odvjetništvo ne da suglasnost za vođenje postupka ili ne donese nikakvu odluku u propisanom roku, privatnom tužitelju ostane mogućnost da za naknadu eventualne štete može tužiti samo Republiku Hrvatsku.

Sukladno Sporazumu o suradnji koji je ova Udruga potpisala s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u pogledu izrade, izmjena i dopuna podzakonskih i drugih propisa kojima se uređuje rad policije, Strukovna udruga kriminalista potaknuta brojnim upitima a i nezadovoljstvom članova i ne samo članova Strukovne udruge kriminalista već velikog broja policijskih službenika smatra nužnim i potrebnim razmotriti iniciranje zakonskih izmjena glede čega predlažemo održavanje radnog sastanka-

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK STRUKOVNE UDRUGE KRIMINALISTA

prof. dr. sc. Duško Modly

Fotogalerija