STRUKOVNA UDRUGA KRIMINALISTA

Sjedište: Avenija Gojka Šuška 1, 10040 Zagreb
E-mail:krimudruga@gmail.com
IBAN: HR5423600001101791164

Obavijest povodom uvođenja razlikovnih predmeta


Objavljeno: 18.03.2009.

Visoka policijska škola u Zagrebu je izdala slijedeću obavijest povodom uvođenja 5 razlikovnih predmeta za osobe koje su završile stručni studij diplomirani kriminalist, a kako bi stekle zvanje stručni specijalist/stručna specijalistica kriminalistike. Tekst obavijesti prenosimo u cijelosti, a objavljen je na ovim stranicama . Poštovane kolegice i kolege!

U zadnje vrijeme se javlja veliki broj upita vezanih za Odluku o nastavku studija studenata stručnog studija Diplomirani kriminalist na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistike, dužni smo iznijeti slijedeća objašnjenja.

 

 U skladu s novim ustrojem visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj po Bolonjskoj deklaraciji su od ak. god. 2005/06. na Visokoj policijskoj školi započeli novi studiji kojima se stječu novi stručni nazivi. Odnos prema ranijim stručnim nazivima je uređen Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, br. 107/2007.) temeljem kojeg su Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor donijeli Popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine (Narodne novine, br. 45/2008). Prema tom Popisu, u skladu s odredbom čl. 14. st. 3. toč. 4. spomenutog Zakona se ne omogućuje izjednačavanje ranijeg naziva diplomirani kriminalist (dipl. krim.) s novim nazivom stručni specijalist kriminalistike (struč. spec. crim.). Iako zvanje diplomirani kriminalist nije izjednačeno s novim zvanjem, to ne bi trebalo imati posljedice za stečena prava jer prema čl. 14. st. 3. toč. 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju osobe koje su stekle ranije nazive „zadržavaju prava koja proizlaze iz stečene visoke stručne spreme“. Prema takvoj odredbi diplomirani kriminalisti i dalje zadržavaju sva prava koja su imali. Nastavak studija je samo mogućnost koju diplomirani kriminalisti mogu odabrati i ne predstavlja obvezni nastavak njihovog obrazovanja.

 
     S obzirom da zakon ne propisuje takvu mogućnost, Visoka policijska škola ne može svojim aktima izjednačiti raniji naziv diplomirani kriminalist s novim nazivom specijalist kriminalistike, već je za diplomirane kriminaliste koji to žele, u skladu s važećim propisima o visokoškolskom obrazovanju, omogućeno stjecanje naziva stručni specijalist kriminalistike uz minimalne razlikovne ispite kroz upis po novom sustavu studija na Visokoj policijskoj školi. Ovakav nastavak studija utemeljen odlukom od 12. veljače 2009. godine je napravljen po uzoru na druge visoke škole i fakultete u Republici Hrvatskoj, uz prethodnu suglasnost Ravnateljstva policije. Pojedini prijedlozi o izjednačavanju naziva bez prethodnog upisa novog Specijalističkog diplomskog studija kriminalistike, te bez polaganja ispita razlike nisu zakonski mogući.
           
     Važno je istaknuti da je navedeno zakonsko uređenje obuhvatilo ne samo studije na Visokoj policijskoj školi nego sve stručne studije u Republici Hrvatskoj. Stoga je jasno kako u postojećim pravnim okvirima nema drugačijeg pravnog rješenja za osobe koje žele novi stručni naziv specijalist kriminalistike. Isto tako, važno je napomenuti kako navedena odluka ni na koji način ne obvezuje, niti diskriminira one diplomirane kriminaliste koji ga ne žele upisati, jer kao što je istaknuto to je mogućnost koja im se nudi, a za koju se mogu odlučiti isključivo ako to žele.
 
     Usporedbom nastavnog programa ranijeg studija diplomirani kriminalist i novog diplomskog studija za specijaliste kriminalistike je utvrđena podudarnost najvećeg broja predmeta, te će diplomirani kriminalisti nakon upisa morati polagati samo manji broj predmeta koji u starom studiju nisu postojali, nakon čega će bez izrade završnoga rada dobiti diplomu s novim stručnim nazivom specijalist kriminalistike.
 
     U odnosu na uspoređivanje s ranijim razlikovnim ispitima za prvostupnika je bitno uvažavati različite kategorije kriminalista. Program kriminalist koji se izvodio u to vrijeme kao aktualni studijski program u trajanju od dvije i pol godine, izjednačio se s novim nazivom stručni prvostupnik kriminalistike (bacc. crim.), dok za studij koji je bio u trajanju od samo dvije godine ta mogućnost prevođenja u status stručnog prvostupnika kriminalistike nije niti bila predviđena, već im je dana mogućnost, na temelju članka 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju da uz polaganje deset, odnosno devet ispita razlike (ovisno o sadržaju studijskog programa koji su u te dvije godine studija završili, a koji nije bio identičan za sve generacije) steknu zvanje stručnog prvostupnika kriminalistike. Na uvjerenju o stjecanju stručnog naziva prvostupnik kriminalistike, za sve studente koji su u odnosu na nove zakonske odredbe dobili mogućnost da im se dvije i pol godine studija priznaju kao tri, jasno piše da su stekli naziv stručnog prvostupnika kriminalistike u trajanju od dvije i pol godine. Ova mogućnost u kojoj im se objektivno priznaju veća prava nego što im pripadaju je pravno iskoristiva jedino u svrhu daljnjeg nastavka studija na našem Specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistike, dok za druge svrhe, primjerice zaposlenje u državnoj upravi, ta diploma nije dostatna, jer u Uredbi o izmjenama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (Narodne novine br. 81/08.) na više mjesta stoji da na radnom mjestu za koji je predviđena školska sprema u rangu prvostupnika struke može biti primljena isključivo osoba koja je završila prediplomski studij u trajanju od najmanje tri godine. Stoga je jasno kako svi oni koji žele ostati na ovoj razini obrazovanja (stručni prvostupnik), da bi dobili uvjerenje o završenom stručnom studiju kriminalistike u trajanju od tri godine, moraju položiti propisane ispite razlike.   
 
     Visoka policijska škola je zahvalna na svakoj utemeljenoj primjedbi ili potpori u ostvarenju zajedničkih ciljeva unapređivanja položaja sadašnjih i bivših studenata.